Dan uoči samita u Briselu i nešto ranije od planiranog, u Nemačkoj je danas na snagu stupio novi paket zakonskih mera o pravu na sticanje azila u zemlji koji, između ostalog, predviđa i da ljudi sa Balkana dobiju legalne mogućnosti za pronalaženje posla.
“Želimo da poboljšamo situaciju u zemlji još tokom ove godine i proteramo izbeglice koje nemaju pravo na azil”, izjavio je koordinator nemačke vlada za izbeglička pitanja Peter Altmajer.
“Onaj ko može da dokaže da ima radni ugovor ili ugovor o obrazovanju u skladu sa tarifnim standardima zemlje, sme raditi ili se obrazovati”, predviđa novi zakon koji je, zapravo, trebalo da stupi na snagu 1. novembra.
Organizacije za ljudska prava, opozicioni političari, pravnici i istraživači života migranata oštro su reagovali protiv novih zakonskih rešenja, koja, između ostalog predviđaju brzo deportovanje odbijenih azilanata, bez prethodnog najavljivanja, kako se oni, u međuvremenu, ne bi mogli sakriti od nadležnih organa.
Na drugoj strani bi, međutim, kroz razgradnju birokratskih institucija i prepreka, izgradnja domova za izbeglica trebalo da bude jednostavnija, kao i efikasnije mere integracije onih, koji imaju pravo na ostanak u zemlji.
Pomoć za izbeglice će u 2016. godini biti povećana na šest milijardi evra, a nemačke pokrajine i lokalne zajednice će od savezne države dobiti dodatnih tri milijarde evra, prenose mediji.
Savezna država obećala je pokrajinama i gradnju oko 150 000 smeštajnih mesta za izbeglice, umesto sadašnjih 45 000 koji odgovaraju zimskim standardima, a kada je reč o prijemnim centrima, tu bi podnosioci zahteva za azil smeli da žive do šest, umesto sadašnja tri meseca i da se, onda, što se odnosi, pre svega, na Balkan, direktno vraćaju u zemlje svog porekla.
Proterivanje odbijenih azilanata se u buduće može odložiti za najviše tri, umesto dosadašnjih šest meseci i onima, koji moraju da napuste zemlju, a nisu to u predviđenom roku učinili, biće ograničena pomoć.
Izbeglicama u prihvatnim centrima će se, umesto novca, pružati usluge koliko god je to moguće, a Nemačka će, najavljuje se, otvoriti vrata za integracione kurseve za azilante i one kojima se boravak u zemlji toleriše i, istovremeno, povećati finansijska sredstva za to, prenose danas nemački mediji.
Savezna država predviđa i mogućnost da azilanti dobiju zdravstvenu karticu sa kojom bi mogli da idu direktno lekaru, a podnosioci zahteva za azil, koji imaju medicinsko obrazovanje, mogu dobiti šansu da pomažu u medicinskom zbrinjavanju ljudi u izbegličkim kampovima.
“Nemačka stoji iza svojiih humanitarnih i evropskih obaveza i očekuje isto od svojih partnera. U to spada i pridržavanje pravila “Dablin III” i solidarnost pri prihvatu izbegllica. Odluka da se hiljade izbeglica iz Mađarske prime, treba da ostane izuzetak od pravila. Nemačka teži fer-raspodeli izbeglica u Evropskoj uniji…za savladavanje uzroka bežanije biće povećana sredstva za prevenciju i prevazilaženje kriza za 400 miliona evra godišnje…”, prenose nemački mediji danas i navode da oko takozvanih tranzitnih zona nema, međutim, još dogovora.
“Novo pravo na azil stupilo je na snagu danas. Ipak, oko takozvanih tranzitnih zona se, uprkos navodnom dogovoru u principu, o tome i dalje diskutuje. Socijaldemokratska partija odbija (SPD) “masovne zatvore”, piše danas nedeljnik “Cajt”.
Više informacija na link: